Temelj za interpretaciju prirode je izuzetna biološka raznolikost područja, prepoznata kroz različite kategorije zaštite, koja je osnova uređenja kako postava objekta, tako i perivoja:
03. srpnja 1969. godine, Republički zavod za zaštitu prirode, donio je rješenje da se Skupina stabala oko nekadašnjeg vlastelinstva u Noskovačkoj Dubravi proglasi zaštićenim spomenikom prirode (skupina rijetkih primjeraka drveća). Kategorija zaštite je predložena s obrazloženjem da Skupina stabala predstavlja „rijetkost u ovom dijelu Slavonije“. U trenutku zaštite, u perivoju je zabilježeno 27 vrsta drveća i grmlja, ali se njihova brojnost godinama smanjivala. 2015. godine, projektom Obnova krajobraza i zaštita biološke raznolikosti u okviru suradnje na području prekograničnog Rezervata biosfere (HUHR/1101/1.1.1./0005), akronim projekta: Tri rijeke = Jedan cilj, perivoj je obnovljen, vraćene su sve vrste koje su zabilježene u trenutku zaštite 1969. godine i postavljena je parkovna infrastruktura.
Perivoj je danas prema kategoriji zaštite spomenik parkovne arhitekture jer ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost, i upisan je u Upisnik zaštićenih područja Republike Hrvatske pod registarskim brojem 583.
Spomenik parkovne arhitekture - Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
Spomenik parkovne arhitekture - Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
Spomenik parkovne arhitekture - Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
Spomenik parkovne arhitekture - Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
Spomenik parkovne arhitekture - Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
Spomenik parkovne arhitekture - Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
Spomenik parkovne arhitekture - Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
Spomenik parkovne arhitekture - Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
Rijeka Drava na području Virovitičko-podravske županije je dio Nacionalne ekološke mreže od 2007. godine, odnosno Europske ekološke mreže NATURA 2000 od 2013. godine, koja predstavlja europsku mrežu područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Zakonodavni okvir Nature 2000 čine Direktiva o zaštiti ptica, kojom se proglašavaju područja posebne zaštite ptica (SPA) i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore, kojom se proglašavaju posebna područja očuvanja vrsta i stanišnih tipova (SAC).
NATURA 2000 ima za cilj očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
Regionalni park Mura-Drava proglašen je od strane Vlade Republike Hrvatske 2011. godine. Regionalni park Mura-Drava prostire se kroz 5 hrvatskih županija i obuhvaća površinu od 87.680 ha (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska). Udio VPŽ u površini Regionalnog parka Mura-Drava je 20,35 %, odnosno 17.801,96 ha, a u sastav parka je ušlo i 5 ranije zaštićenih područja (Značajni krajobrazi Križnica, Jelkuš, Širinski otok, Močvarno stanište Vir i Spomenik parkovne arhitekture – Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi). Na području Regionalnog parka u VPŽ nalazi se 7 općina (Pitomača, Špišić Bukovica, Lukač, Gradina, Suhopolje, Sopje i Čađavica). Ovaj prostor predstavlja izuzetnu vrijednost na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou zbog biološke raznolikosti i kulturne baštine, odnosno primjera skladnog suživota čovjeka i prirode.
Na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa Čovjek i biosfera, održanoj u srpnju 2012. godine u sjedištu UNESCO-a u Parizu, proglašen je hrvatsko-mađarski prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Ovo je drugi hrvatski rezervat biosfere, nakon planine Velebit koji je postao dio ove svjetske mreže 1977. godine.
Prostor ovog prvog hrvatskog prekograničnog rezervata biosfere obuhvaća u Republici Hrvatskoj čitave tokove rijeka Mura i Drava (koji su od veljače 2011. godine zaštićeni u kategoriji Regionalni park), rijeku Dunav, te Park prirode Kopački rit. Proteže se kroz 6 sjevernih županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija) na površini od 395.860,7 ha. U Mađarskoj, obuhvaća prostore uz Muru, Dravu i Dunav, a uključuje Natura 2000 područja i nacionalni park Dunav-Drava. Tokovi ovih rijeka i njihova poplavna područja u obje države dio su europske ekološke mreže Natura 2000, prepoznate kao važna područja za divlje svojte i stanišne tipove te kao međunarodno važna područja za ptice.
Nakon proglašenja Rezervata biosfere Bačko Podunavlje na području Srbije 2017. godine, Rezervata biosfere Mura na području Slovenije 2018. godine i Rezervata biosfere Štajerska Mura u Austriji 2019. godine, u rujnu 2019. godine nominiran je 1. pentalateralni rezervat biosfere u svijetu Mura-Drava-Dunav, čije se proglašenje očekuje tokom ljeta 2020. godine.
Europski Zeleni pojas proteže se kroz 24 europske države, od Barentsovog do Crnog mora, duž područja granice bivše „Željezne zavjese“, odnosno linije koja je dijelila Europu na dva odvojena politička bloka. Zbog političkih sukoba u toj zoni nije bilo gospodarskih ulaganja te je prostor tokom vremena osvojila priroda, pa sada predstavlja veliku prirodnu i krajobraznu vrijednost koja zaslužuje zaštitu i očuvanje.
Hrvatski dio Green Belt-a obuhvaća rijeke Muru, Dravu i Dunav i proteže se duž granice Republike Hrvatske i Mađarske. Na Jadranskoj obali uključuje otočje Brijuni. Rijeke i njihove aluvijalne ravnice obilježavaju očuvana vlažna staništa poput poplavnih šuma, mrtvica, strmih obala i sprudova. Fauna ptica je od međunarodnog značenja, a ističe se i bogatstvo riba, vretenaca i sisavaca kao i bogata flora. Regionalni park Mura Drava obuhvaća cijeli tok ovih rijeka, a na ušću Drave u Dunav smješten je Park prirode Kopački rit koji je i Ramsarsko područje. Hrvatski zeleni pojas dio je Europske ekološke mreže Natura 2000 te UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura Drava Dunav. Otočje Brijuni na Jadranu zaštićeno je kao nacionalni park.
Područje Green Belt-a se na području Virovitičko-podravske županije prostire na više od 70 km graničnog područja sa Mađarskom, koja slijedi tok rijeke Drave (Regionalni park Mura-Drava, Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav). Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, uz potporu Virovitičko-podravske županije, je potpisnik osnivačke povelje Asocijacije Green Belt (rujan 2014. godine). Pristupanje Javne ustanove ovom udruženju ima za cilj bolju zaštitu i očuvanje ovog izuzetno vrijednog područja biološke raznolikosti, kao i prezentaciju i promociju Virovitičko-podravske županije kroz razvoj specifičnih oblika turizma u zaštićenim područjima.
.jpg)
