11. srpnja 2012. godine na 24. sjednici međunarodnog koordinacijskog vijeća UNESCO-ovog programa Čovjek i biosfera u Parizu, prostor uz rijeke Muru, Dravu i Dunav proglašen je prekograničnim Rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav. Rezervat se prostire na ukupno 631.460,00 ha na području Republike Hrvatske i Mađarske i ovo je 2. rezervat biosfere proglašen u Republici Hrvatskoj, ali 1. prekogranični. Park prirode Velebit je zbog svojih prirodnih vrijednosti i važnosti očuvanja biološke raznolikosti, 1978. godine uvršten u mrežu svjetskih rezervata biosfere pod zaštitom UNESCO-a, kojih je danas više od 700.

Pojam ‘rezervat biosfere’ ne znači strogu zaštitu područja, već predstavlja način zajedničkog upravljanja svih dionika prostora takvim područjima. Koncept rezervata biosfere predstavlja okvir za usmjeravanje i jačanje projekata kojima se podiže svijest lokalnog stanovništva o vrijednosti i važnosti očuvanja izuzetne biološke raznolikosti područja, potiče održivi razvoj i zaštita prirode.

Rezervati biosfere su područja kopnenih i morskih ekoloških sustava koja promoviraju rješenja usklađena s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i održivim razvojem. Međunarodno su priznati oblik zaštite i nominirani su od nacionalnih vlada te ostaju pod suverenom nadležnošću država u kojima se nalaze. Svi rezervati biosfere čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere, unutar koje se potiče razmjena informacija i iskustava. Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju, a to su: zaštitna funkcija, razvojna funkcija i logistička funkcija koje promoviraju skladan suživot čovjeka i prirode, očuvanje iznimnih prirodnih vrijednosti te biološke i krajobrazne raznolikosti, daju podršku istraživanju, monitoringu i razmjeni podataka vezanih uz zaštitu prirode i pronalaze rješenja za usklađivanje očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.

Hrvatsko-mađarski prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav uspješno funkcionira već 9 godina i primjer je dobre suradnje dviju država. Kako bi se ostvario cilj, koji je postavljen potpisivanjem  Ministarske deklaracije o pripremi osnivanja pentalateralnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav na području 5 zemalja, 2011. godine u mađarskom gradu Gödöllőu,  na području Republike Srbije je 2017. godine proglašen Rezervat biosfere Bačko Podunavlje, zatim na području Republike Slovenije 2018. godine Rezervat biosfere Mura, a na području Republike Austrije 2019. godine Rezervat biosfere Štajerska Mura, čime su ispunjeni preduvjeti  za zajedničku nominaciju.

Koordinacijski odbori 5 zemalja i predstavnici 4 proglašena rezervata biosfere tijekom 2019. godine izradili su nominacijski obrazac za proglašenje 1. pentalateralnog rezervata biosfere u svijetu, koji su u proljeće 2020. godine potpisali nadležni ministri svih 5 zemalja, nakon čega je nominacijski obrazac postao kompletan. Tijekom 2021. godine očekuje se, nadamo se pozitivan odgovor UNESCO-a, i proglašenje 1. pentalateralnog rezervata biosfere u svijetu pod nazivom Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.